Crnogorska diplomatija izazvala je skandal u Briselu prilikom podizanja crnogorske zastave povodom crnogorskog članstva u NATO, jer nije istaknuta crnogorska zastava, kakva je određena Ustavom i zakonima, već njen varijacija. Konkretno, 7. juna 2017. godine ispred sjedišta NATO u Briselu je, po najavi, trebalo da bude podignuta crnogorska zvanična zastava, a podignuta je zastava koja je varijacija na temu crnogorske zastave, odnosno grba.
Pošto za sada niko od organizacija koje se zalažu za promovisanje državnih simbola, a nije ih mali broj, nije primijetio da se desilo tako nešto, treba konstatovati da ni protokol nije reagovao i ispravio grešku tokom same ceremonije.
Odluka o utvrđivanju etalona grba i zastave, kao i utvrđivanju himne Crne Gore donijeta je 16. septembra 2004. godine, a narednog dana su odluke stupile na snagu.
Na varijaciji grba (orlovo krilo) koji se nalazi na zastavi podignutoj na ceremoniji u NATO-u se nalazi 14 pera, a na zvaničnom grbu se nalazi 13 pera.
Grb ima više neku zagasnutu žutu boju pojačanu crnom teksturom, tako da je teško govoriti o zlatnom orlu, definisanim i samim članom četiri Ustava Crne Gore u kojem se navodi da je „Grb Crne Gore zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima”.
Kljun, resa, otvorenost pera, kao i kandže na podignutoj varijaciji su svakako drugačiji od zvaničnog grba.
Ispod lava na zvaničnom grbu je u samom štitu zlatna linija, dok je na varijaciji koja je istaknuta ispred sjedišta zapadne alijanse crna. Zelena boja podloge je takođe drugačije nijanse od propisane.
I crvena boja na samoj zastavi je svakako drugačija od one koja je precizno propisana u odluci u službenom listu 16. septembra 2004. godine.
Ono što je upitno je da li je širina zlatnog obruba 1/20 užeg dijela zastave, kako je precizirano zakonom, kao i da li je obrub uopšte zlatan.
Evidentno je da su ovakvim postupanjem prekršeni Ustav, zakon i važeće odluke države Crne Gore, a koliko je to velikim patriotama na ceremoniji ispred sjedišta NATO-u u Briselu bilo bitno, sami njen tok govori za sebe. Pobrojane razlike između zvanične i podignute zastave su jasan znak neophodnosti reakcije državnih organa i cjelokupne javnosti.
Vlada je informisala javnost da je 7. juna crnogorska zastava podignuta u sjedištu NATO-a u Briselu povodom učlanjenja Crne Gore u Alijansu, kao 29. članice. Ova zastava je podignuta uz intoniranje crnogorske himne. Na ceremoniji u Briselu, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je da je crnogorsko članstvo u NATO istorijski uspjeh za državu i pokazuje da je politika otvorenih vrata Alijanse i dalje aktivna. On je naveo da je ovo izuzetno značajan dan za Crnu Goru, dodajući da je članstvo u NATO veliki uspjeh i istorijski događaj. Svečanosti su, osim Vujanovića, prisustvovali i bivši premijer Milo Đukanović, kao i nekadašnji ministri odbrane i spoljnih poslova.
M.V.
Prisustvovali brojni zvaničnici
Povodom ceremonije ispred sjedišta NATO-a u Briselu dodatno intrigira to što su među učesnicima svečanosti bili upravo i neki zvaničnici koji su godinama promovisali simbole Crne Gore. Nije jasno odakle se ta „rebrendirana” zastava 7. juna pojavila, a zasad o svemu ćute nadležni državni organi.